Godina studija: II.
Semestar: zimski
Tjedno sati: 2
ECTS bodovi: 3

Sadržaj: Obuhvaća razdoblje novih strujanja nakon skolastike, vidljivih u procesima humanizma i renesanse. Vlastitost i osamostaljivanje filozofskoga puta u odnosu na teologiju, razvoj prirodnih i matematičkih znanosti. Prvi veliki sustav: razionalizam i njegovi predstavnici. Filozofija tzv. engleskoga empirizma. B. Pascal. Predstavnici novovjeke političke filozofije i filozofije povijesti. Prosvjetiteljstvo - osobito francuski iluminizam. Osnovne ideje romanticizma. Djelo i sustav I. Kanta - početak i razvoj klasičnoga njemačkog idealizma. Filozofija J. G. Fichtea, F. W. J. Schellinga i G. W. F. Hegela. Značajniji predstavnici 'hrvatske' povijesti filozofije.

Kompetencija: Razumijevanje prilika i filozofskih pitanja nakon skolastike, u misaonome razvoju moderne, osobito racionalizma i empirizma te njemačkog klasičnog idealizma.
Oblici provođenja: Predavana.
Ispiti: Pismeno, usmeno.
Praćenje kvalitete i uspješnosti: Anketa i analiza ispitnih rezultata.
Obvezatna literatura:
R. GUARDINI, Konac novoga vijeka, Verbum, Split, 2002.;
D. PEJOVIĆ, Descartesova metoda i prva filozofija, u: Filozofska istraživanja 18(1998)70, str. 579.-591.;
H. SCHÖNDORF, Je li Kant kršćanski filozof?, u: Obnovljeni život 59(2004)2, str. 209.-218.;
G. GALE, Je li Leibnitz doista racionalist?, u: Filozofska istraživanja 17(1997)65, str. 341.-351.;
H. SCHNEIDER, Hegelova estetika-metafizika i svršetak umjetnosti, u: Obnovljeni život 52(1997)1, str. 75.-85.
Pomoćna literatura:
D. BARBARIĆ (ur.), Filozofija racionalizma, u: Hrestomatija filozofije, sv. 5., Zagreb, 1997.;
V. BOŽIĆEVIĆ (ur.), Filozofija britanskog empirizma, u: Hrestomatija filozofije, sv. 4., Zagreb, 1996.;
I. KOPREK, Filozofija renesanse (skripta), Zagreb, 1991.;
A. BAZALA, Povijest filozofije, sv. 3., Zagreb, 1988.;
W. WINDELBAND-HEIMSOETH, Povijest filozofije, sv. I-II., Zagreb, 1990.