Godina studija: I.
Semestar: ljetni
Tjedno sati: 2
ECTS bodovi: 3

Sadržaj: Kolegij razmatra razvoj srednjovjekovne filozofije s njenim glavnim predstavnicima i pravcima. Počevši od prijelaza s kasne antike na rani srednji vijek. Započinje se s razradom filozofa ranog srednjeg vijeka: Ivan Skot Eriugena, Petar Abelard, sv. Anselmo Canterburyjski, Bernard iz Clarivauxa-a. U kolegiju se također proučava i srednjovjekovna filozofija u islamu. Nakon ranog srednjeg vijeka započinje se s proučavanjem dvaju glavnih smjerova u okviru srednjovjekovne filozofije: 1. Aristotelovski smjer: Petar Lombardijski, sv. Abelard i sv. Toma Aquinski. 2. Augustinizam i platonovski smjer: sv. Bonaventura i Duns Skot. U kolegiju se također stavlja naglasak na raspravu o univerzalijama (nominalizam vs. realizam) te posebno značenje nominalizma sa razvoj prirodnih znanosti moderne.

Kompetencija: Nakon odslušanog kolegija student vlada znanjem o bitnim aspektima srednjovjekovne filozofije te posebno njenim kršćanskim predstavnicima.
Oblici provođenja: Predavanje i osobne konzultacije.
Ispiti: Pismeno, usmeno.
Praćenje kvalitete i uspješnosti: Analiza ispitnih rezultata i anonimna anketa.
Obvezatna literatura:
T. AQVINSKI, Izbor iz djela, Naprijed, 1990.;
S. KUŠAR, Hrestomatia filozofije: srednjovjekovna filozofija, sv. II.;
Pomoćna literatura:
B. RUSSEL, Mudrost zapada, Zagreb, 2005.;
A. BAZALA, Povijest filozofije II, Zagreb, 1988.