Godina studija: II.
Semestar: zimski
Tjedno sati: 2
ECTS bodovi: 3

Sadržaj: Na početku se postavlja pitanje o mjestu etike u okviru filozofije. Porijeklo i značenje riječi etika i moral. Odnos etike i morala. Naglasak se posebno stavlja na povijesni pregled etičkih teorija: hedonizam, eudajmonizam, utilitarizam, deontologizam. U okviru spomenutih etičkih teorija posebno se proučavaju dvije paradigmatske etičke teorije: Aristotelova kreposna etika i Kantov deontologizam. Također se pridaje važnost i suvremenim etičarima poput: Otfrieda Hőffea, Hansa Jonansa, Ernesta Tugendhafta, Emanuela Levinasa, itd. Na kraju također biva govora i o subjektivnom moralnom redu odnosno savjesti kao vrhovnoj normi moralnog djelovanja.

Kompetencija: Stječe se kompetencija u etičko prosuđivanje ljudskog djelovanja.
Oblici provođenja: Predavanja i čitanje izvornih tekstova poput Aristotelove Nikomahove etike.
Ispiti: Usmeno, a dijelom i pismeno.
Praćenje kvalitete i uspješnosti: Analiza ispitnih rezultata te anonimna anketa.
Obvezatna literatura:
ARISTOTEL, Nikomahova Etika, (u prijevodu Tomislava Ladana), SNL, Zagreb, 1988.;
J. TALANGA, Uvod u etiku, Zagreb, 1999.
Pomoćna literatura:
W. K. FRANKENA, Etika, Zagreb, 1998.;
A. McINTYRE, Za vrlinom, Zagreb, 2002.;
I. ČEHOK, i I. KOPREK, Etika, Zagreb, 1996.;
M. CIPRA, Misli o etici, Zagreb, 1999.